Zaustavni put vozila na raskrižju Autoškola Capitol Hill Zagreb

Zaustavni put vozila

Što je zaustavni put vozila?

Autoškola Capitol Hill Zagreb

 

 

Zaustavni put vozila globalno je podijeljen na put reakcije i put kočenja.

U prvom dijelu videa zaustavni put vozila prolazi zaustavnu dužinu bez usporenja koja u prosjeku traje 1 sekundu. Dužina ovisno o psihofizičkim sposobnostima vozača. Približno se izračunava tako da  (km/h) : 10 X 3 (m) . Tu bitnu dužinu možemo koristiti i za određivanje minimalnog razmaka vozila kod vožnje u nizu. Ako se to zanemari, vozač je u zabludi da je put kočenja ujedno i zaustavni put vozila.

Put kočenja dijeli se po načinu na:

  1. forsirano
  2. slobodno kočenje

U oba slučaja najbitnija je početna brzina prije kočenja i koeficijent prianjanja. 

Forsirano kočenje određuje se približnim načinom (km/h) :10 X količnik što je za slobodno kočenje i ½ dulje. Dok se forsirano zasniva se na maksimalnom usporenju od početka do krajam, slobodno kočenje obavlja se postupno s manjim usporenjem s toga je duže. Fizikalne formule su složene i služe za analizu pojedini faktora. Za praktičnu primjenu prikladnija su uvježbavanja s prepoznavanjem stvarne dužine od neke fiksne točke. Većina vozača lako će prepoznati dužinu zaustavnog puta za manje brzine dok samo rijetki to mogu i za velike, ovisno o uvježbanosti. Vožnja je pravilu vještina u kojoj je iskustvena metoda najvažnija. Da bi zadržali približnu dužinu putanje zaustavnog puta, kada se smanji koeficijent prianjanja za približno toliko treba smanjiti i brzinu prije početka kočenje. Dužina zaustavnog puta prije svega ovisi o kvadratu brzine, premda se ne smije zanemariti koeficijent prianjanja i nagib. Opterećenje vozila mijenja kočioni efekt kočnica. Za veće opterećenje potreban je jači pritisak na pedalu kočnice. Usporedi tablice!!!

Tablica dužina puta kočenja Autoškola Capitol Hill Zagreb

 

 

Tablica dužine zaustavnog puta Autoškola Capitol Hill Zagreb

 

U prometu na cestama u primjeni je najčešće slobodni način kočenja koji se očituje s postupnim povećanjem pritiska pedale kočnice a pri kraju se lagano otpušta do momenta kad se vozilo zaustavlja otporom kotrljanja. Približavanje se obavlja lagano s dovoljno prostora za korekciju.  Važno je napomenuti da forsirani oblik kočenja vozač može primijeniti samo u slučaju nužde za situaciju koju nije mogao predvidjeti. Zbog vozila iza sebe, sigurnosti putnika i mogućnosti nastanka lančanog sudara. To je osobito bitno na vlažnom i klizavom kolniku kada vozilo može proklizati. Kao i izbjegavati naglo kočenje u zavoju. Ako se krećete iza većeg vozila koje smanjuje preglednost povećajte razmak. Vožnja u koloni zahtjeva praćenje nekoliko vozila ispred.

Upamtite dužina preglednosti nikada ne smije biti kraća od zaustavnog puta.  Kada ste u koloni , a ispred sebe uočite stop svjetla bez oklijevanja premjestite nogu na kočnicu. Tim smanjujete vrijeme reakcije i upozoravate vozače iza sebe o mogućem usporenju.

Uslijed razlike početne brzine u kočenju i kolebanja zbog neprepoznavanja opasnosti pri naglom približavanju zapreci, često je razlog naleta na zaustavljeno vozilo ili kolonu koja se zaustavlja.