Zaustavni put vozila

 Zaustavni put vozila globalno je podijeljen na put reakcije i put kočenja. U prvom dijelu vozilo prolazi zaustavnu dužinu bez usporenja a koja u prosjeku traje 1 sekundu. Dužina ovisno o psihofizičkim sposobnostima vozača. Približno se izračunava  tako da  (km/h) : 10 X 3 (m) . Tu bitnu dužinu možemo koristiti i za određivanje minimalnog razmaka vozila kod vožnje u nizu. Ako se to zanemari vozač  je u zabludi da je put kočenja ujedno i zaustavni put vozila. Put kočenja dijeli se po načinu na 1) forsirano , 2) slobodno kočenje. U oba slučaja najbitnija je početna brzina prije kočenja i koeficijent prianjanja.  Forsirano kočenje određuje se približnim načinom (km/h) :10 X količnik što je za slobodno kočenje i ½ dulje. Dok se forsirano zasniva se na maksimalnom usporenju od početka do krajam, slobodno kočenje obavlja se postupno s manjim usporenjem s toga je duže. Fizikalne formule su složene i služe za analizu pojedini faktora. Za praktičnu primjenu prikladnija su uvježbavanja s prepoznavanjem stvarne dužine od neke fiksne točke. Većina vozača lako će prepoznati dužinu zaustavnog puta za manje brzine dok samo rijetki to mogu i za velike, ovisno o uvježbanosti. Vožnja je pravilu vještina u kojoj je iskustvena metoda najvažnija. Da bi zadržali približnu dužinu putanje zaustavnog puta, kada se smanji koeficijent prianjanja za približno toliko  treba  smanjiti i brzinu prije početka kočenje. Dužina zaustavnog puta prije svega ovisi o kvadratu brzine., prmda se ne smije zanemariti koeficijent prianjanja i nagib. Opterećenje vozila mijenja kočioni efekt kočnica. Za veće opterećenje potrban je jači pritisak na pedalu kočnice.  Usporedi tablice!!!

U prometu na cestama u primjeni je najčešće slobodni način kočenja koji se očituje s postupnim povećanjem pritiska pedale kočnice a pri kraju se lagano otpušta do momenta kad se vozilo zaustavlja otporom kotrljanja. Približavanje se obavlja lagano s dovoljno prostora za korekciju.  Važno je napomenuti da forsirani oblik kočenja vozač može primijeniti samo u slučaju nužde za situaciju koju nije mogao predvidjeti. Zbog vozila iza sebe, sigurnosti putnika i mogućnosti nastanka lančanog sudara. To je osobito bitno na vlažnom i klizavom kolniku kada vozilo može proklizati. Kao i izbjegavati nago kočenje  u zavoju. Ako se krećete iza većeg vozila koje smanjuje preglednost povećajte razmak. Vožnja u koloni zahtjeva praćenje nekoliko vozila ispred.

 Upamtite dužina preglednosti nikada ne smije biti kraća od zaustavnog puta.  Kada ste u koloni  a ispred sebe uočite stop svjetla bez oklijevanja premjestite nogu na kočnicu. Tim smanjujete vrijeme reakcije i upozoravate vozače iza sebe o mogućem usporenju.

 Uslijed razlike početne brzine u kočenju i kolebanja zbog neprepoznavanja opasnosti pri naglom približavanju zapreci, često je razlog naleta na zaustavljeno vozilo ili kolonu koja se zaustavlja.