Uvjeti vidljivosti i preglednosti u prometu na cestama ključni su za procjenu i donošenje kvalitetne odluke kod vozača motornih vozila.

1.  Vidljivosti

Svjetlo  se definira kao elektromagnetni val koji je u stanju izazvati osjet vida. U vakuumu se giba pravocrtno dok kod prolaza kroz neku  prozirnu materiju ( voda,staklo) usporava brzinu ovisno o indeksu loma. Crno tijelo apsorbira sva zračenja, a bijelo reflektira veći dio svjetlosnog zračenja. Različite valne dužine daju uočljivost boja, a razlikuju se spektralne i pigmente ( boje koje nastaju kao refleksija spektra). Svjetlosni val sačinjava samo mali dio spektra  sunčevog elektromagnetskog zračenja. Granice vidnog spektra nisu ograničene i ovise o osobnim sposobnostima pojedinca.Za razlučivost spektra potrebna je dnevna svjetlost ili jači umjetni izvor dok su za nedovoljne osvijetljenosti prepoznatljive samo crvena,zelena i modra. Za dobru uočljivost  bitni su; OŠTRINA VIDA– je sposobnost uočavanja malih razlika u obliku, veličini i kontrastu granične razlike svjetline –       KVANTITATIVNO—širina kuta u kojem se razlikuju dvije točke –       KVALITATIVNO— mjera razlučivosti najmanjih još vidljivih pojedinosti( ovisno o svojstvima rožnice,leće i staklovine, širini zjenice,vidnim živcima i vidnom centru )

Smetnje koje smanjuju oštrinu vida

 Buka od 95 dB proširuje zjenicu i smanjuje oštrinu  Vibracija ili kombinacija s bukom  Nečistoća vjetrobranskog stakla smanjuje do 30% oštrinu vida može izazvati rasipanje svjetla i izaziva zasljepljenje  U sumrak oštrina vida smanjuje se za 10 X Dobna granica i oštrina voda: 100% ———-20.god 90%————40.god. 74 % ———60.god. 47% ———80.god.

VIDNO POLJE– prostor koji je vidljiv bez pomicanja očiju ili glave oštro3-6 * jasno 6-20 * zadovoljavajuće 20 -40 * periferno 40- 120 RASPOZNAVANJE BOJA 1. ton 2. jasnoća 3. zasićenost pigmenata trikromazija—normalno raspoznavanje triju osnovnih boja dikromazija — odsutnost prepoznavanja jedne osnovne boje ADAPTACIJA —prilagodba na razinu osvjetljenja ( nakon dobrog osvjetljenja ulazak u prostor s nedovoljnim stupnjem osvjetljenja ) Proces adaptacije vrši se na tri načina, koji se međusobno nadopunjuju promjena promjera zjenice prijelazom vida čunjićima na štapiće i obrnuto promjena osjetljivosti čunjića i štapića Za promet je važna dinamička reakcija zjenice koja omogućava adaptaciju na mrak i smanjenje zablješćivanja. Kod mlađih širina zjenice može varirati od 2-8 mm. S većom starosti zjenica postaje uža, a mogućnost reagiranja se smanjuje. Promjena zjenice nije važna samo za adaptaciju nego i za oštrinu vida. Adaptacija na tamu je i do desetak puta veća od adaptacije na svjetlo. Osim tog nije samo važna fiziološka prilagodba nego se vozač mora prilagoditi da je danju cesta tamna a horizont svijetao dok je noću to obrnuto. Smanjenu vidljivost naši propisi definiraju kao otežano uočavanje za vrijeme kiše, dima, magle, odnosno kada druge učesnike nije moguće jasno uočiti na udaljenosti od najmanje 100 m u naselju ili 200 m izvan naselja. ZASLJEPLJENJE  je stanje koje nastaje kada, kroz zjenicu prođe velika količina svjetla velike jačine i djeluje na veću površinu mrežnice i utječe na pogoršanje vidnih sposobnosti. Osim osjećaja nelagode vozač gubi orijentaciju,oštrinu i dubinu vida. Znači da se gubi osjećaj brzine i prepoznavanja nekih objekata. Intenzitet zasljepljenja ovisi o frekvenciji svjetla (najviše modri snop) kut ulaza svijetla, širini zjenice prije zasljepljivanja (razlika intenziteta) ,dužina vremena izloženosti jakom izvoru(opasnija su kratka i iznenadna). Naročito je opasna „tamna rupa“ prostor desno od nailazećeg vozila, kao i vrijeme adaptacije,zato je u mimoilaženju potrebno smanjiti brzinu i pogled usmjeriti prema desnom rubu ceste,da bi se izbjegla promjena veličine zjenice.

Preglednost

podrazumijeva konkretan prostor što ga sudionik u  cestovnom prometu može vidjeti s mjesta na kojem se nalazi. Ova definicija nije samo fraza koja je  jedno od pitanja s vozačkog ispita, već niz činjenica  koje  vozač mora uzeti u obzir i s kojima se svakodnevno susreće.  Ceste nisu izolirano područje, već prolaze kroz različitu životnu okolinu, koja ponekad onemogućava dovoljnu preglednost.Različito raslinje ,zgrade, druga vozila, nepregledni zavoji, prijevoji i različite ograde ogućavaju vozaču potrebnu preglednost. Stoga je  potrebno pripagoditi brzinu i način kretanja za donošenje pravilne odluke. Percepcija okoline može biti preklopljena iluzijom zbog različitog psihofizičkog stanje vozača što vodi do pogrešne odluke.  Primjer: različite potrebne dužine preglednosti s obzirom na očekivanu brzini nadolazećih vozila   Potrebne dužina preglednosti  za uključene u ovom primjeru, razmjerna je  umnošku brzine nadolazećeg vozila i vremenu za koje će vozač s bočne strane dostići tu brzinu. Uvećane za minimalni razmak između vozila u momentu sustizanja izražene u metrima. Vezano uz to različita su ograničenje brzine na pojedinim zaklonjenim dijelovima glavne ceste, kako bi vozači sa sporedne ceste mogli uočiti nadolazeća vozila i odredio elemente za propuštanje.

VIDLJIVOST