Umor vozača
Umor vozača
Jedan od statistički često spominjanih uzroka prometnih nezgoda je slijetanje s ceste , koji se često veže uz neprilagođenu brzinu. Manje je spominjan umor vozača, a u kombinaciji s drugim faktorima posve je sigurno prisutan . Pogotovo u ljetnom periodu a i kod vozača s većim vozačkim stažem. Koji češto precjenjuju svoje mogućnosti jer su im radnje u potpunosti automatizirane pri čemu dolazi do odsutnosti pažnje. Pogledajte što o tom kažu stručnjaci.
Vozački umor
Autor: Iva Anić Prometna psihologija / Prometna psihologija / 14/05/2013
Današnji užurbani način života i rada utječe na sve aspekte života pa tako i na vožnju. Sve više ljudi sjeda za volan nakon nedovoljnog i nekvalitetnog sna, što može dovesti do teških prometnih nesreća prouzrokovanih umorom.
Umor uzrokuje tjelesne promjene, primjerice promjene u aktivnosti mozga, usporavanje rada srca i pokreta očiju. Vozački umor je drukčiji oblik umora (mentalni) kojeg karakterizira smanjenje motivacije, pospanost, smanjenja pažnje, slabija kontrola nad vozilom (npr. varijacije u brzini, krivudanje unutar prometne trake). Kao posljedica umora može doći do mikro-sna.
Mikro-san je kratka epizoda spavanja koja može trajati djelić sekunde do trideset sekundi, a može se dogoditi u bilo koje vrijeme i obično nenadano. Također, osoba obično nije ni svjesna da je zaspala i smatra kako je cijelo vrijeme bila budna ili kako su joj misli odlutale. Gubitak svijesti, čak i na tako kratko vrijeme, može imati ozbiljne posljedice u vožnji.
Teško je utvrditi je li umor uzrokovao neku prometnu nesreću jer vozači rijetko priznaju krivnju, a sudar ih razbudi pa nema tragova pospanosti ni svjedoka. Ipak, postoje određene specifičnosti kod prometnih nesreća za koje se smatra da su prouzrokovane umorom; često su to teže prometne nesreće u kojima se nerijetko dogodi da vozač pogine, često sudjeluje samo jedno vozilo i jedan vozač, često je izlijetanje vozila s ceste, ne postoje nikakvi tragova kočenja ili bilo kakvi drugi tragovi koji bi sugerirali da je vozač pokušao izbjeći sudar.
Uzroci vozačkog umora mogu se pripisati zadacima ili nedostatnom/nekvalitetnom snu. Umor povezan sa zadacima odnosi se na zahtjeve vožnje, trajanje vožnje, monotoniju vožnje. Zahtjevi vožnje dovode do umora kada su preteški (npr. jako gust promet, loši vremenski uvjeti, obavljanje još nekog zadatka uz vožnju) ili kada su dosadni.
Prema teoriji resursa, osoba ima ograničen kapacitet resursa potrebnih za pažnju i procesiranje informacija. Izvedba nekog zadatka ovisi o strategijama koje će osoba koristiti za raspodjelu resursa. Dakle, da bi preopterećeni vozač održao kontrolu nad vozilom (primjerice, na skliskoj cesti), on će svu svoju pažnju usmjeriti na uvjete na cesti i kontroliranje vozila pa će sporije procesirati ostale informacije iz okoline (koje nisu u fokusu pažnje). Tada se može dogoditi da vozač ne primijeti neku situaciju u kritičnom trenutku (npr. dolazak biciklista). Nadalje, umor povezan sa snom odnosi se na cirkadijski ritam (fizičke, mentalne i ponašajne promjene u ljudskom tijelu koje prate izmjenu dana i noći) ljudskog tijela koji regulira stanje pospanosti i budnosti. Nagon za spavanjem najjači je između 22h-24h, dok sposobnost da ostanemo budni doseže svoj vrhunac između 19h-21h, a najniža je između 4h-5h ujutro. Cirkadijski ritam dovodi i do pada budnosti u rano poslijepodne, a sukladno s cirkadijskim ritmom najviše nesreća se događa između 3h-4h ujutro te 14h-16h popodne, a najmanje oko 19h.
Rizik od prometne nesreće povezan je s vremenom koje je vozač proveo budan i koliko je spavao tijekom dana te kakva je bila kvaliteta tog sna. Istraživanja su pokazala da manje od šest sati sna povećava rizik od prometne nesreće za tri puta, a manje od pet sati sna za čak pet puta. Također, trajanje vožnje je povezano s prometnim nesrećama. Što je vožnja duža, rizik je veći. Već nakon petog sata vožnje raste rizik od sudara, a nakon osam do devet sati neki aspekti izvedbe vožnje počinju opadati (npr. brzina refleksa, pažnja).
Nema načina da se prevenira umor vozača osim da se prije puta vozač dobro i kvalitetno naspava. Tijekom vožnje češće obavlja pauze, uz koje na dužem putovanju ili otežanim uvjetima koristi i aktivan odmor.
