Razmak između vozila u prometu je potreban razmak u kojem je vozač u stanju po potrebi zaustaviti vozilo. Što ga određuje i na koji način se može prepoznati ?  Ta pitanja nisu enigma samo za vozače početnike, nego i za one koji to odavno nisu, na što upućuje statistika o broju i vrsti prometnih nesreća . Gdje je nalet na vozilo ispred pri samom vrhu ljestvice, pogotovo u većim gradovima. Vozač je dužan vozilo u prometu držati na potrebnom razmaku kako bi mogao zaustaviti svoje vozilo u svakom trenutku(koji je mogao predvidjeti). Kada bi sva  vozila u nizu bila iste vrste, tehničkog stanja i brzine razmak među njima odgovarao bi dužini puta reagiranja vozača. Kako je u prometu vrlo česta raznovrsnost, ove razlike se moraju uvažavati kod određenja potrebnog razmaka. Razmak zaustavljenih vozila iznosi 1-2 m. Za razmak vozila u pokretu, jako je bitna brzina kretanja kao i razlika brzina i način usporenja. Ako se prednje vozilo kretalo manjom brzinom pa ste ga sustizali a dođe li do naglog usporenja uz dužinu puta reakcije treba dodati i razliku put kočenja, da bi se zaustavili bez naleta na to vozilo. Kako se u nepovoljnim uvjetima teže uočavaju okolnosti, a vozač često reagira sa zakašnjenjem i koči intenzivnije, iz sigurnosni razloga razmak treba povećati, za gradske uvjete sa  1 sec na 2. A izvan grada s 2. na 3 sec. Zbog složenost točnih fizikalnih formula, za vozače je praktičnije koristiti empirijske kojima se lakše koristiti a ipak daju  korisne podatke. m/sec= km/h : 3,6= m/sec . Primjer 50:3,6=13,88 ili 50/10= 5×3= 15,   90/10= 9×6=46

Prema pravilima, razmak vozila ovisi o: brzini vožnje vrsti i stanju kolnika i guma na vozilu, pozornosti vozača i očekivanju kočenja, vremenu i načinu reagiranja U naselju u kojem je brzina limitirana a pozornost veća  minimalan razmak okvirno je 1 sec ili  1/3 brzine u metrima, dok je izvan naselja ½ brzine. Zaustavni put na mokrom kolniku se udvostručuje a u nepovoljnim uvjetima ( snijeg, magla i poledica) utrostručuje,zbog smanjenja prianjanja i razmak na vrijeme reakcije nije dovoljan. U nepovoljnim uvjetima potrebno je prilagoditi brzinu jer su iznenadne situacije češće. Vožnjom iza velikih vozila smanjuje se  preglednost a kočiona svjetla su često slabo uočljiva. Zbog komfora  vožnje morate voziti na većem razmaku  i blizini raskrižja osobito na onim na kojima se prometom upravlja pomoću semafora. Osim potrebnog razmaka bitan je i način kočenja, zato se na početku koči snažnije dok je inercija veća i bez prethodnog pritiskanja spojke. Nakon usporenja vozilu ispred prilazi se polagano sa smanjenim djelovanjem na papučicu kočnice i aktiviranjem spojke. Važno je naglasiti da vozačima naglo smanjenje brzine nije dozvoljeno, osim u slučaju događaja koja vozač nije mogao predvidjeti. Pravilo je da vozač u koloni počinje reagirati na kočiona svjetla drugog ispred sebe,a za terena vozila i motocikle tri vozila i najkasnije po prethodnom vozilu. Zato se manje usporenje obavlja otpuštanjem gasa, a ne skakutanjem po kočnici. Jer to dovodi do nepovjerenja vozača iza vas. Shematski prikaz usporenja i inteziteta kočenja Kod iznenadnih kočenja suvišno je prethodno korištenje spojke, jer se pri tom povećava vrijeme reakcije a gašenje motora je u tim slučajevima nebitno. Na mjestima na kojima je razmak  propisan prometnim znakom (tuneli), orjentacija mogu biti bočni markeri ili smjerokazni stupići, koji su raspoređeni na 25 m na ravnom i 15 m u zavoju. U prometu vozači često voze na nedopušteno malom razmaku na kojem ne mogu kontrolirati situaciju, što stvara krivu naviku  Kada se uvjeti promjene ili se smanji pozornost, ta navika postaje hendikep koji se pretvara u incidentno stanje. Održavanja nedovoljnog razmaka posebno se negativno odražava u kišnom periodu ili zimski uvjeta kada je stanje kolnika promjenjivo i postoje veće razlike u prijanjanju . Samo minimalno  povećanje razmaka nije adekvatno, uz  prethodno stečene krive navike, često je  nesigurno i opasno. Krivulja na shemi ukazuje, da se za kraći put kočenja u početku koči većim intezitetom a na kraju slabijim. Slično kao kod spuštanja aviona. Tako se izbjegava frontalni trzaj putnika. Kada je osobito potrebno obrati pozornost na razamak ?

• kada kolnik postne mokar i klizav u početku padalina
• na ulazu u zamagljeno područje
• ako je vozilo maksimalno optrećeno ili vuče prikolicu
• u blizini raskrižja
• kada se nalazite iza velikog vozila, koje smanjuje preglednost
• na prilazu tunelu ili nepreglednim zavojima
• i na svim mjestima gdje se može očekivati nagla promjena uvjeta vožnje

Naglo usporenje Vozač ne smije mijenjati način upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja , osim u slučaju neposredne opasnosti. A vozač koji namjerava znatno smanjiti brzinu svog vozila osim neposredne opasnosti, može to učiniti na način kojim neće ugroziti ili u većoj mjeri ometati druge vozače koji se kreću iza njega. Pri promjeni prometne trake za vrijeme velike gužve često nema dovoljno prostora za ostvarenje potrebnog  razmaka, pa je neophodna vozačka solidarnost kako bi se to ostvarilo. Vozač koji mijenja prometnu traku, mora biti svjestan opasnosti pri promjeni trake na nedovoljnom razmaku, pa to ne bi smiju činiti u uvjetima kada postoji realna opasnost naglog usporenja kolone u koju se uključuje. Nakon uključenja povećati razmak. S druge strane vozač u prometu mora povremeno pratiti promet iza sebe, a pogotovo ako naglo usporava svoje vozilo. Iz svega predočenog vidljivo je kolike probleme može izazvati često mijenjanje prometne trake radi bržeg kretanja i koliko se u tim uvjetima povećava opasnost od incidentnog slučaja. Zato je slalomska vožnja i zabranjena. Vožnja u koloni zahtjeva strpljenje, koje u ovim uvjetima krize svima nedostaje. Učestalija provjera razmaka i preispitivanje vlastite savjesti je nužna za stjecanje pozitivne navike koja u nekom momentu može biti presudna. Za izbjegavanje frustrirajuće situacije  potrebno je ostaviti dovoljno vremena za planirano putovanje, jer to ne ovisi samo o vašoj vještini i stilu vožnje. Vozač koji namjerava naglo usporiti osim u slučaju neposredne opasnosti mora tu radnju najaviti i svim pokazivačima smjera (žmigavcima ).