Opasnost s nogostupa
Opasnost s nogostupa
Prema prometnim propisima pješaci su za kretanje cestom obvezni koristiti nogostup, osim na cesti izvan naselja kada te površine ne postoje. Umjesto nogostupa pješaci tada mogu koristi dio kolnika i to što bliže lijevom rubu ceste uz krajnji oprez. Osim na nepreglednim dijelovima ceste ili cestovnim objektima, kad se mogu nastaviti onom stranom koja je za njih povoljnija. Pješak koji namjerava prelaziti kolnik obvezan se prethodno uvjeriti, da tim ne ometa kretanje vozila i prelaziti najkraćim pravcem.
Osim na raskrižjima, pješaci kolnik mogu prelaziti i na drugim mjestima uz osobiti oprez i kada ne ometaju kretanje vozila. Vozač koji uči pješaka koji namjerava prelaziti kolnik, obvezan je prilagoditi svoj način kretanja, tako da se po potrebi može zaustaviti na siguran način. Poseban oprez i odustajanje od prava prvenstva, obvezan je primijeniti u susretu s djecom, invalidima i starijim osobama. Na raskrižju na kojem ne postoji obilježen pješački prijelaz, vozači koji pri skretanju presijecaju pravac kretanja pješaka, ne smije ih ugrožavati, odnosno mora propustiti one koji su se zatekli na ne obilježenom prijelazu prije skretanja. Osobito kad pješaku prilazi s leđa. Pješaci koji namjeravaju prelaziti kolnik, na mjestu gdje ne postoji obilježen prijelaz, u susretu s vozilom koje najavljuje skretanje mora omogućiti prolaz tom vozilu.
Na djelu ceste gdje postoje obilježeni pješački prijelazi, pješaci su ga obvezni koristiti kada od njega nisu udaljeni više od 50 m u naselju, ili 100 m izvan naselja.Na djelu kolnika na kojem ne postoji označen pješački prijelaz, pješaci mogu prelaziti kolnik samo ako ne ometaju kretanje vozila. U gustom gradskom prometu s učestalim nizom parkiranih vozila, vozačima je često ograničena preglednost i teže uočiti pješaka koji namjerava ili započinje prelaziti kolnik. U blizini obilježenog pješačkog prijelaza obvezni su smanjiti brzinu vozila i obratiti pozornost na kretanje pješaka. Propustiti sve pješake koje su zatekli na obilježenom pješačkom prijelazu, ili su u neposrednoj blizini a namjeravaju na njega stupiti . Pješak prije stupanja na obilježen prijelaz mora se uvjeriti da tom radnjom ne dovode sebe u opasnost, s obzirom na udaljenost i brzinu vozila. Znači da je obveza pažnje i tolerancije obostrana s uvažavanjem prednosti prolaza.
Biciklistički prijelazi
Na cestama u gradskom prometu zbog učestalosti kretanja biciklista. Koji svojom brzinom i načinom kretanja dovode u pitanje sigurnost prometa ustrojene su biciklističke staze. Kao dio nogostupa odnosno trake na djelu kolnika. Važno je znati da je za kretanje jednog reda biciklista širina površine oko 80 cm i da se u pravilu nalaze s lijeve strane nogostupa . Kada se na njoj ne uočava oznake smjera kretanja, dozvoljeno je kretati desnim nogostupom . Dvosmjerne staze za bicikliste uvijek su razdvojene i označene smjerovima kretanja žute boje, širina je tada oko 140 cm. Vrlo su rijetke i samo su na jednoj strani ceste.
Prijelaz biciklista preko kolnika može biti označen posebnim znakom obavijesti i kratkim isprekidanim bijelim oznakama na kolniku. Kada tih oznaka nema biciklisti koji su se do tada kretali tako odvojenim prostorom, kolnik moraju prelaziti kao pješaci. Uvažavajući sva pravila koja se odnose na pješački promet. Što je vrlo rijetko jer biciklisti ne silaze s bicikla. Vozač motornog vozila pri skretanju ne očekuje brzi dolazak biciklista s tog djela ceste, pogotovo kada dolaze iz suprotnog smjera ili ih ne zatekne u neposrednoj blizini. Nedovoljnu preglednost mogu činiti grmolike ograde ili parkirana vozila koja ograničavaju vozača u pravovremenom uočavanju . U obuci vožnje ovaj problem se često naglašava u obvezi kandidata, da prije skretanja u desno provjeri desni mrtvi kut vozila. Kandidati koji ne iskažu ovu naviku na vozačkom ispitu mogu imati problema s ocjenom ispitivača. Pogotovo kad se u trenutku iznenada pojavi biciklista kojeg nisu uočili. Problem nije samo u ne ustupanju prednosti prolaza već primjeni defenzivne vožnje. Isti problem predstavlja i prelazak biciklista koji ne silazeći s bicikla nastavljaju kretati uz obilježen pješački prijelaz ili po njemu, na raskrižju na kojem ne postoji obilježen biciklistički prijelaz . Situacija je ista i onda ako se na tom mjestu prometom upravlja semaforom. Obilježeni biciklistički prijelazi često su označeni i crvenom bojom , što nije obvezno prometnom regulativom već samo način boljeg uočavanja.
PROPISI U PRAKTIČNOJ PRIMJENI
U svakidašnjem životu učestala je improvizacija svih sudionika prometa, koji su frustrirani svakodnevnim problemima pa ne mare za potrebe drugih. Propisa se prisjete tek kada nastane konflikt. Ako je kultura ogledalo duha onda je prometna kultura stanje uređenosti društva. Sve se opravdava nedostatkom novca, a zbilji je nedostatak volje. Jer se nonšalantno kretanje pješaka i biciklista još uvijek ne smatra ozbiljnim prekršajem. Za veću sigurnost u prometu potrebna je šira edukacija svih sudionika i ukazivanje kako nesređeno stanje utječe na opću sigurnost, i a da pojedinačni ekscesi iz crne kronike nisu slučajnost. Jer se kaznene mjere provode samo povremeno, bez razlike na visoku cijenu pokazalo se neučinkovito. Prisjetite se koliko je potrebno vremena za oporavak od prometne nezgode a kako se to lako može dogoditi.
