UKLJUČIVANJE SA SPOREDNE CESTE

Česti slučajevi nepravilnog uključivanja i nepoštivanja prednosti prolaza, uzrok su prometnih nezgoda na raskrižju. Osim ne ustupanja prednosti prolaza, uzrok sudara pri uključivanju sa sporedne ceste može biti i neprilagođena brzina vozača na cesti s prednosti prolaza, ali teško se dokazuje bez stručnog vještaka. Svi vozači koji se približavaju raskrižju, obvezni su pristupati s posebnim oprezom i prilagoditi brzinu ispod dopuštene za tu vrstu ceste, pa i onda kada su na cesti s prednosti prolaza.  Što se u potpunosti zapostavlja, pogotovo na cesti izvan naselja. Što najavljuje i prometnim znakom.  Procjena elemenata za propuštanje vozačima sa sporedne ceste je tada  otežana i često neadekvatna. Često dolazi do naleta na vozilo s teškim posljedicama.

Prometna signalizacija na raskrižju:

poprečne oznake
znaras

Vozača koji se približava raskrižju sa sporedne ceste obilježene trokutom. Brzinu mora prilagoditi na onu koja mu omogućava zaustavljanje do ulaska u raskrižje i dovoljnu preglednost s  mjesta na kojem će obaviti propuštanje vozila i pješaka. Na način koji i ostali sudionici mogu lako prepoznati.

Propuštanje je složen proces u kojem vozač na temelju procijene donosi odluku o načinu omogućavanja nesmetanog polaska onih kojima ustupa prednost , a na temelju:
– trenutne preglednosti
– očekivanju ili nailasku sudionika
– procijeni njegove udaljenosti i brzine, odnosno namjera
–  procijene udaljenosti do mjesta susreta nakon uključivanja, uzimajući u obzir mogućnosti ubrzanja
Na primjer, za uključivanje sa sporedne ceste, sporo vozilo mora propuštati vozilo na glavnoj cesti s puno veće udaljenosti od brzog. Kako ne bi nakon uključivanja ometao vozilo na glavnoj cesti, svojim sporim ubrzanjem.

Svi ti elementi procjene donose se na temelju ranije stečenog iskustva u obuci ali i kasnije u samostalnoj vožnji. Na koja mogu utjecati neposredna događanja kao i motivacija. U nastojanju bržeg dolaska do cilja često se precjenjuju vlastite sposobnosti na uštrb drugih, ili neko negativno iskustvo utječe na način pretjerane opreznosti. Raskrižja cesta obilježenih trokutom su najčešće su na mjestu ujednačenog intenziteta prometa i u pravilu manjih brzina, a preglednost omogućava procjenu bez zaustavljanja.

Na raskrižju obilježenim znaka STOP,  obveza je vozača  zaustavljanje pa tek nakon toga obavljanje procijene elemenata propuštanja . Tim postupkom se ostavlja dovoljno vremena za kvalitetniju procjenu , jer se uključivanje obavlja na cestu s bitno većim intenzitetom prometa i većom razlikom brzine od vozila sa sporedne ceste.  Česta je i  nedovoljna preglednost u prilaženju raskrižju. Vozač je obvezan po pravilu zaustavljanje obaviti neposredno pred oznakom ili postavljenim znakom ali se tolerira i mjesto preglednosti kada to signalizacija ne zadovoljava. Kako sva raskrižja ujedno nisu označena i oznakama, vozač i nakon zaustavljanja ponekad mora obaviti korekcija položaja vozila, da bi uočio svi potrebne elemente. Upravo ta radnja dovodi u zabludu one nestrpljive straga. Koji takav manevar tretiraju kao čin uključenja pa dolazi do naguravanja vozila. Na uključivanje sa sporedne ceste može utjecati neadekvatna i nedosljedna prometna signalizacija jer se stanje mijenja nelegalnom gradnjom. Zaustavljanje na ulazu u raskrižje nije zabranjeno, već neophodno dok se vozač ne uvjeri u sigurno uključivanje. Obveza propuštanja po oba znaka je ista, a razlika je u obvezi zaustavljanja. U slučaju postavljanja nasuprotno različitih znakova ne postoji njihova međusobna prednost, već samo način uključivanja.

221                       raskrižje-1

Propisi u praksi

 

U praksi se često primjenjuje pravilo zaustavljanja na liniji preglednosti i bez obzira na oznaku na kolniku i mjesto postavljenog prometnog znaka. U velikim gradovima gdje se učestalo nalaze velike građevine ili parkirana vozila, koje su uzrok nedovoljne preglednosti, ovakav način djelomično opravdava taj postupak jer se time povećava dinamika uključivanja. Zbog nešto manjih brzina nadolazećih vozila, vozač sa sporedne ceste  obilježene znakom STOP u potpunosti  ne zaustavlja vozilo i postupa kao da je naišao na trokut. Ovim načinom  stvara se kriva navika kod vozača, koja dovodi do incidentnih  situacija  uvjetovane lošom preglednosti. Tome pogoduje i nedosljednost u postavljanju prometne signalizacije  i nepovjerenju prema istoj, pa se vožnja odvija po nahođenju ( improvizacijom). Valja napomenuti da se znak STOP postavlja i na prijelaze preko željezničke pruge ili ulaze s parkirališta na kojima su greške učestale. Na vozačkom ispitu ovako iskrivljeno pravilo se ne tolerira i kada se kandidat ne zaustavi pred znakom STOP  na ispitu nije zadovoljio. Zato kad nailaziš na obvezno zaustavljanje, prvo je odrediti mjesto zaustavljanja, a tek onda provjeri elemente propuštanja. Ovo vrijedi i na mjestima loše preglednosti na kojem je nekim slučajem postavljen trokut umjesto znaka obveze zaustavljanja. Stjecanje ove navike višestruko je korisno, a ne iziskuje neki napor.